Članak je filtriran: Četvrtak, 02 Avgust 2018

Iz Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) pozvali su sve porezne i akcizne obveznike u Bosni i Hercegovini da što prije podnesu zahtjev za registraciju za korištenje elektronskih usluga, prije svega elektronsko podnošenje PDV i akciznih prijava. Naglašavaju da će od početka 2019. godine svi porezni obveznici morati isključivo elektronskim putem podnositi PDV i akcizne prijave, te neće postojati mogućnost dostavljanja prijava u “papirnom“ obliku.

-S obzirom na činjenicu da je ostalo još samo pet mjeseci da svi porezni obveznici izvrše registraciju za elektoronsko podnošnje PDV i akciznih prijava, pozivamo ih da što prije podnesu zahtjev za registraciju putem e-portala UIO  – saopćeno je iz UIO.

Podsjećaju da se do kraja jula ove godine za elektronsku komunikaciju s UIO registrovalo 10 hiljada poreznih obveznika, tako je ostalo da se registruje još njih oko 40 hiljada.

-Iz tog razloga pozivamo sve one obveznike koji još nisu izvršili registraciju da to urade što prije, kako ne bi došli u situaciju da od početka 2019. godine ne mogu podnositi svoje PDV i akcizne prijave i tako uđu u prekršaj – navode iz UIO.

Kompletna informacija i uputstva za registraciju na E-PORTAL, kao i za podnošenje prijava nalaze se na web stranici UIO. Za sva dodatna pitanja obveznici mogu kontaktirati PDV info liniju na broj telefona 051/335-256, 051/335-257, 051/335-197, 051/335-201, 0513/335-363.

Korištenjem elektronskih usluga UIO, svi porezni obveznici će moći na jednostavniji i efikasniji način koristiti prava i izvršavati obaveze po osnovu indirektnih poreza.

U svakom trenutku imat će pristup svojim podacima na e-portalu, prije svega podacima koji se vode u Jedinstvenom registru obveznika indirektnih poreza, podacima sa porezne kartice, tako da će moći vidjeti sve svoje proknjižene porezne prijave, porezne uplate i sl.

Na ovaj način UIO otvora novo poglavlje u komunikaciji s poreznim obveznicima.

Objavljeno u Ekonomija

Ugledni britanski sedmičnjak The Economist nedavno je objavio specijalni izvještaj svoje istraživačke jedinice posvećen Zapadnom Balkanu pod naslovom “Zapadni Balkan do 2025.: Svjetlija budućnost ili permanentna marginalizacija?”. U samom uvodu se kaže kako region Zapadnog Balkana ima veliki spektar problema.

Region se opisuje kao geopolitički veoma riskantan te se navode brojni sigurnosni rizici koji uključuju bilateralne probleme, stalne protivnike još iz ratova 1990-ih do prijetnje islamskim fundamentalizmom. Uz ovo se navode i dodatne tenzije koje dolaze iz borbe za geopolitičku prevlast koju vode Evropska unija s jedne i trio Rusija-Turska-Kina s druge strane.

Jedno od važnijih poglavlja o kojem govori ovaj izvještaj je i stanje demokratije u regionu. Istraživanja na koja se poziva The Economist, dijelom rađena i u njihovoj vlastitoj režiji, a koja kažu kako stanovnici regiona od pada komunizma nisu imali veliko povjerenje u političke institucije. Posebno se ističe nezadovoljstvo tranzicijom koja je krenula 1989. godine.

“Prema Economistovom indeksu demokratije za 2017., Srbija je rangirana kao 66 od 167 zemalja i jedina je opisana kao ‘slaba demokratija’ u regionu. Sve ostale zemlje su ocijenjene kao ‘hibridni režimi’ sa Albanijom na 77., Crnom Gorom na 83. i Makedonijom na 88. mjestu. Bosna i Hercegovina je najniže rangirana zemlja regiona i nalazi se na 101. mjestu”, piše u ovom izvještaju.

Crnu Goru i Makedoniju (donedavno) opisuje kao jednopartijske zemlje u periodu dužem od jedne decenije kojima se vladalo uz pomoć izbornih manipulacija i neformalnih mreža klijentelizma i podrške. Bosna i Hercegovina se opisuje kao zemlja u kojoj lideri vladaju od 1992. i u okviru etničkih i političkih područja. U Srbiji je predsjednik Aleksandar Vučić konsolidovao ličnu moć kroz kontrolu konstantne izborne kampanje te medijsku kontrolu, ističe se u ovom izvještaju.

Ekonomska situacija u regionu tri decenije nakon početka tranzicije opisuje se u tri faze koje su se odvijale u periodu 1989-2000, 2000-2008, te post 2008. Tako prema istraživanjima Economista, BDP po glavi stanovnika – po kupovnoj moći u pozitivnom smjeru od 1989. do 2017. bilježi samo Albanija čiji je indeks 1989. bio 15,5, dok je prošle godine iznosio 23,4. Bosna i Hercegovina je naprimjer 1989. godine imala mnogo viši indeks od 30,1 u odnosu na prošlu godinu sa 23,5, najveći pad je iskusila Crna Gora koja je 1989. imala indeks od 51,0, dok je prošle godine imala indeks od 32,0.

“Ekonomijama Zapadnog Balkana se predviđa rast na godišnjoj razini od oko 3,2% u prosjeku u 2018-19. Što je i dalje ispod procenata koje su bilježile prije 2008. godine i neće im dozvoliti da dostignu razvijenu Evropu. Bez obzira, ovo je napredak u odnosu na protekle godine. Ovo će ipak probuditi nade da se može desiti napredak koji će ubrzati hvatanje koraka sa razvijenom Evropom”, navodi se u izvještaju.

U vremenu kada se govori o velikoj depopulaciji i iseljavanju s prostora Zapadnog Balkana, The Economist uz pomoć UN-a saopštava još poraznije podatke za region. Bosna i Hercegovina će u naredne tri decenije, do 2050. godine, prema ovim projekcijama izgubiti oko pola miliona stanovnika. Sa 3,5 miliona stanovnika u 2017, Bosna i Hercegovina bi 2050. trebala pasti na 3,05 miliona stanovnika, što bi značilo da je izgubila 12.8% stanovništva. Albanija bi po projekcijama sa 2,93 miliona pala na 2,66 miliona, Makedonija bi te 2050. godine trebala imati 1,9 miliona stanovnika, dok bi najveća regionalna zemlja Srbija (uključijući Kosovo) u istom periodu trebala izgubiti oko 1.3 miliona stanovnika ili 15.3% te imati oko 7.44 miliona.

Bosna i Hercegovina ne stoji ništa bolje ni kada su u pitanju infrastrukturni elementi. Indikatori infrastrukturnog razvoja koje navodi The Economist za 2016. godinu kada su u pitanju autoputevi na 1.000 m2 iznose 1,3, željeznice za istu teritoriju je 19,9, iz BiH na 1.000 stanovnika avionom je letjelo tek 270 stanovnika, dok smo imali 89 mobilnih uređaja na 100 stanovnika, dostupnost širokopojasnog interneta se kretala oko 17,5 korisnika na 100 stanovnika. Mnogo bolje rezultate u svim navedenim oblastima od BiH bilježe Kosovo, Makedonija i Srbija. Gotovo identična je situacija kada se govori o uvozu i izvozu i njihovom učešću u BDP-u, tako Bosna i Hercegovina izvozi 1.773 dolara po glavi stanovnika, dok uvozi 2599 dolara po glavi stanovnika. Makedonija i Crna Gora naprimjer izvoze 2.900 dolara odnosno 3.022 dolara po glavni stanovnika, dok uvoze 3.705 dolara odnosno 4.629 dolara po glavi stanovnika. Bosna i Hercegovina je prije tri godine imala potencijal za izvoz od 2.401 dolara, a u stvarnosti je izvozila tek 1.585 dolara što znači da je koristila tek 66% svojih resursa, a u istom periodu Srbija je koristila 90,8% svojih potencijala.

The Economist također zaključuje kako su anti-demokratski trendovi u regionu ojačani odnosnom EU prema regionu u kojem je ojačan odnos sa pojedinim individualnim liderima. To je ojačalo pojedinace na uštrb reprezentativne demokratije, što se u konačnici ogleda u novom stanju koje se zove “stabilokracija”.


(N1)

Objavljeno u Vijesti

 

 

Aplikacije (uskoro)

Kontakti

Redakcija
t: +387 32 664 221
e: antena@jelah.ba
Studio
t: +387 32 667 591
t: +387 32 667 592
e: antena.radio.jelah@gmail.com

Pronađite nas na:

 

Pošalji vijest

Pošalji vijest, fotografiju ili video na Ova e-maila adresa je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je vidjeli.