Članak je filtriran: četvrtak, 09 Novembar 2017

Dvanaest pacijenata oboljelih od bruceloze smješteno je na Odjelu za infektivne bolesti Kantonalne bolnice u Zenici, gdje se oporavljaju. Poljoprivrednici upozoravaju da ova bolest hara i na drugim područjima. Oboljeli nisu samo s područja Zeničko- dobojskog kantona, već i sa Srednjobosanskog, rekao je Ednan Drljević, načelnik Odjela.
Bruceloza je bolest uzrokovana mikroorganizmima iz roda Brucella, a dobija se u kontaktu sa zaraženim ovcama i drugom stokom. Nedžad Bićo, predsjednik Udruženja poljoprivrenika Federacije BiH, tvrdi da trenutno ima slučajeva i u drugim područjima, navode Nezavisne.


O brucelozi se šuti
"Ova bolest hara. Imam informacije da se bruceloza javila i na području Čapljine (Bivolsko polje) i u Hercegovini, ali nadležni kriju te informacije, kao i žarišta", tvrdi Bićo.
Da je desetak ljudi hospitalizovano zbog simptoma bruceloze, potvrdio je i Sedin Biogradlija, predsjednik Saveza poljoprivrednih proizvođača ZDK.


Prenosi se direktnim kontaktom
"Nakon što se smjeste u bolnicu, Kantonalnoj upravi za veterinarske inspekcijske poslove se po automatizmu šalju podaci, koja onda ide na lice mjesta i pronalazi žarište", pojašnjava Biogradlija, dodajući da se bruceloza prenosi direktnim kontaktom sa životinjom, nikako putem zraka.
Poljoprivrednici navode da su snažne kontrole kada je u pitanju ovo oboljenje, ali da se sporadična žarišta dešavaju s vremena na vrijeme zbog nekontrolisanog prometovanja nakupaca životinjama.
Zlatko Jusufhodžić, direktor Veterinarskog zavoda Bihać, koji kontroliše više kantona, kaže da će ovog oboljenja uvijek biti te da je najbitnije da se u BiH uspješno drži pod kontrolom. Prema riječima Željka Sladojevića, direktora Veterinarskog instituta RS "Dr Vaso Butozan", dijagnostikovani su pozitivni slučajevi bruceloze kod koza, ovaca i goveda u prethodnom mjesecu.

Objavljeno u Vijesti
petak, 10 Novembar 2017 00:00

Gračanički vašar 2017 (VIDEO)

Objavljeno u Gračanica
petak, 10 Novembar 2017 00:00

Protest auto-škola u ZDK

Nekoliko desetina vlasnika i direktora auto-škola iz Zeničko-dobojskog kantona okupilo se jučer u Zenici nezadovoljno funkcionisanjem sistema polaganja ispita za vozače svih kategorija motornih vozila.

Iako je najavljena protestna vožnja, zbog dogovora o formiranju zajednickog tijela Ministarstva i vozača odustalo se od te namjere i dogovoreni dalji koraci.

(zenicablog.com)

Objavljeno u Vijesti

U četvrtak 9. novembra 2017. godine muftija zenički doc. dr. Ejub ef. Dautović u svom uredu u Zenici primio je imame Medžlisa Islamske zajednice Maglaj na čelu sa glavnim imamom Nevres ef. Hodžićem.

Glavni imam i imami upoznali su muftiju o trenutnom stanju vjerskog života na području MIZ Maglaj, o aktivnostima koje se provode u džematima, o problemima sa kojima se susreću imami u svom radu i mogućnostima unaprjeđenja aktivnosti posebno u segmentu mektebske nastave.

Muftija zenički zahvalio se glavnom imamu i imamima na njihovom predanom radu i odgovornosti, na postignutim rezultatima u prethodnom periodu, a posebno na projektu jedinstvene i centralizirane članarine.

Objavljeno u Maglaj

Oko tristo hidroelektrana planira se graditi na rijekama Bosne i Hercegovine. Iako su ekonomske koristi tih projekata upitne, oni svakako prijete nacionalnom nasljeđu, kaže za Akta.ba potpredsjednik Centra za životnu sredinu Viktor Bjelić.

Dodaje da stotine divljih rijeka imaju svoju veliku ekološku vrijednost i važnost za vodosnabdijevanje, održivu poljoprivredu i turizam.

Napominje da se Bosna i Hercegovina nalazi među zemljama sa najvećim biodiverzitetom u Europi i dom je mnogih endemičnih vrsta. BiH je također, jedna od rijetkih preostalih europskih zemalja gdje se mogu naći divlji i prirodni vodeni tokovi.

No, ovoj raznolikosti i prirodnim ljeporama su prijetnja upravo elektrane. Naime, prema UNECE ocjeni efikasnosti životne sredine, razvoj energetskog sektora baziranog na hidroelektranama je druga glavna prijetnja biodiverzitetu u Bosni i Hercegovini.

Hidroelektrane imaju snažan uticaj na životnu sredinu, uključujući uništavanje riječnih kanjona i staništa zbog značajnih promjena u hidrološkom režimu.

Negativni ishodi prevazilaze koristi koji se dobivaju na ekonomskom nivou.

“Turistički potencijal i ekonomske posljedice u velikoj mjeri su potcijenjeni od strane vlasti u BiH, iako se turizam konstantno povećava. U 2015. godini Bosna i Hercegovina je premašila milijun dolazaka i nastavila rast u 2016. godini, pri čemu je evidentirano 1.148.530 dolazaka. Svjetska turistička organizacija tvrdi da će Bosna i Hercegovina pokazati treću najveću stopu rasta turizma na globalnom nivou između 1995. i 2020. godine. Prema svjetskom ekonomskom forumu, međunarodni turizam zabilježi prihode od 660 milijuna dolara i rezultira stvaranjem više od 21.000 radnih mjesta. S druge strane, razvoj hidroenergije je snažno subvencioniran, a broj radnih mjesta je dosta upitan”, navodi Bjelić.

TREBA LI NAM ZAISTA HIDROENERGIJA?

Dodaje da naša zemljaposjeduje značajne resurse za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora, ali da danas hidroelektrane predstavljaju glavni izvor energije, dok su ostali obnovljivi izvori ostaju u velikoj mjeri neupotrebljeni.

”Teoretski hidroenergetski potencijal u BiH iznosi oko 99,256 GWh / god., dok je teoretski potencijal solarne energije oko 677,000 puta veći. To znači da u BiH iznosi 67.200 TWh što u potpunosti prelazi ukupnu potrošnju energije u zemlji”, navodi on.

Napominje da nekontrolirani bum hidroelektrana pogađa desetine lokalnih zajednica te da su neki od njih već podigle svoj glas i postali tzv. “Čuvari rijeka”. Ovi civilni zaštitnici suočeni su sa moćnim ekonomskim interesima, ali i lošim radom državnih organa koji promoviraju privatne interese umjesto da obrane javni.

KORIST OD EKSPANZIJE RIJEKA IMAJU SAMO INVESTITORI

Bijelić upozorova također da ekspanzija izgradnje hidroelektrana u BiH predstavlja tehnologiju iz prošlog vijeka od koje već odustaju mnoge europske zemlje poput Njemačke, Austrije itd., koje uklanjanju brane sa svojih rijeka i vraćaju njihove tokove u prvobitno stanje.

Po njegovim riječima od sadašnjeg trenda izgradnje hidroelektrana u BiH jedinu korist imaju investitori budući da im se investicija po osnovu dobijene koncesije isplati već za 5-7 godina i nakon toga ostvaruju čist profit, dok je daljnji efekat negativan i za građane i za državu.

Navodi također da su prilikom posjeta pojedinim lokaliteta zatekli ogromnu devastaciju prirodnih korita, staništa pojedinih vrsta riba i uništavanje tokova njihove prirodne migracije.

Na pojedinim područjima čak je i putem postavljenih senzora otkrivena nenajavljena posjeta učesnika nedavne novinarske turneje za posjetu rijekama, te su sadašnji korisnici – koncesionari tih lokaliteta puštanjem vode, pokušali prikazati stanje prirodnijim, odnosno drugačijim od onoga kako se trenutno upravlja tim lokalitetima.

(akta.ba)

Objavljeno u Ekonomija
petak, 10 Novembar 2017 00:00

10.11.2017. Vremenska prognoza

U drugoj polovini dana naoblačenje sa juga koje će u Hercegovini od poslijepodnevnih sati prema kraju dana usloviti slabu kišu. U noći na subotu slaba kiša se očekuje u centralnim i istočnim područjima Bosne. Vjetar slab, uglavnom južnog i jugoistočnog smjera. Na sjeveru zemlje vjetar istočnog i sjeveroistočnog smjera. Najviša dnevna temperatura zraka većinom između 9°C i 14°C, na jugu zemlje do 16°C. 

U subotu, 11.11.2017., u Bosni i Hercegovini pretežo oblačno vrijeme. Prije podne lokalno slaba kiša u centralnim i istočnim područjima Bosne. U Hercegovini i jugozapadu Bosne tokom cijelog dana slabiji kratkotrajni lokalni pljuskovi. Vjetar slab, većinom južnog i jugoistočnog smjera. Na sjeveru zemlje vjetar istočnog i sjeveroistočnog smjera. Najniža jutarnja temperatura zraka uglavnom između 3 i 8°C, na jugu zemlje do 10°C. Najviša dnevna temperatura zraka između 9 i 15°C.

U nedjelju, 12.11.2017., u Bosni i Hercegovini pretežno oblačno vrijeme. Od poslijepodnevnih sati prema kraju dana se očekuju se pljuskovi u Hercegovini i jugozapadu Bosne. Jače naoblačenje sa sjevera se prognozira u noći na ponedjeljak i usloviće obilnije padavine i zahlađenje. Vjetar umjerene jačine južnog smjera. Od poslijepodnevnih sati su mogući i jaki udari juga. Najniža jutarnja temperatura zraka uglavnom između 4 i 9°C, na jugu do 11°C. Najviša dnevna temperatura zraka između 12°C i 17°C.

U ponedjeljak, 13.11.2017., u Bosni i Hercegovini oblačno sa jačim padavinama. Prognozira se između 20 i 40 litara po metru kvadratnom, u Hercegovini lokalno i do 60 litara. Prije podne u nizinama većinom kiša ili susnježica. Snijeg iznad 700 metara nadmorske visine. Od poslijepodnevnih sati prema kraju dana, padom temperature zraka, snijeg ili susnježica se očekuju u nizinama u zapadnim, centralnim i istočnim područjima Bosne. U Hercegovini i cijelom sjeveru zemlje bez snijega. Sa dolaskom hladne zračne mase već ujutro vjetar u Bosni mijenja smjer na sjever umjerene jačine, izgledni su lokalno i jaki udari vjetra. U Hercegovini prije podne umjereno jako jugo, koje će u drugoj polovini dana promijenuti smjer na sjever. Maksimalna temperatura zraka je ujutro, od 2°C u Krajini i zapadu Bosne do 10°C na istoku i prije podne u Bosni temperatura zraka će opadati. U Hercegovini temperatura zraka između 10 i 15°C, poslije podne u opadanju.

U utorak, 14.11.2017., prestanak padavina ujutro u Krajini i sjevernim područjima Bosne. Snijeg tokom dana u centralnim i istočnim područjima, prije podne i na zapadu. Na sjeveroistoku Bosne kiša. U Hercegovini većinom kiša, na planinama snijeg. Prognozirana količina padavina se kreće između 5 i 15 litara po metru kvadratnom. U Hercegovini, jugozapadu i zapadu Bosne jak vjetar sjevernog smjera. U ostatku zemlje vjetar je umjerene jačine sjevernog smjera. Temperatura zraka u Bosni u nizinama između 0 i 5°C, na planinama i do -10°C. Temperatura zraka u Hercegovini između 5 i 9°C.

Objavljeno u Servisne Informacije

 

 

Aplikacije (uskoro)

Kontakti

Redakcija
t: +387 32 664 221
e: antena@jelah.ba
Studio
t: +387 32 667 591
t: +387 32 667 592
e: antena.radio.jelah@gmail.com

Pronađite nas na:

 

Pošalji vijest

Pošalji vijest, fotografiju ili video na Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je vidjeli.