Članak je filtriran: utorak, 07 Novembar 2017
srijeda, 08 Novembar 2017 00:00

Završeno asfaltiranje puta Rastoke

Završeno je asfaltiranje puta Rastoke u MZ Jelah u dužini od cca 1000 metara.
Projekat su finansirali Direkcija za ceste ZDK i Općina Tešanj.
Izvođač radova je firma Dobojputevi d.d. Doboj Jug.

Objavljeno u Tešanj

Obavještavaju se studenti, djeca pripadnika boračkih populacija sa područja općine Tešanj, da je Ministarstvo za boračka pitanja ZDK u ponedjeljak, 6.novembra 2017. godine u dnevnom listu Oslobođenje objavilo konkurs za dodjelu stipendija studentima – braniocima i članovima njihovih porodica za studijsku 2017/2018 godinu. Konkurs za dodjelu stipendija ostaje otvoren 20 dana od dana objavljivanja. Tekst Konkursa postavljen je na oglasnoj ploči Općine Tešanj, te dostavljen boračkim udruženjima.
Sve informacije vezane za Konkurs mogu se dobiti u Službi za boračko-invalidsku zaštitu i opću upravu Općine Tešanj, kancelarija br: 2, šalter sala Općine ili na telefon broj 032/650-022 lokal 119.

Konkurs možete pogledati ovdje
Zahtjev možete preuzeti ovdje
Obrazac izjave možete preuzeti ovdje


POMOĆNIK OPĆINSKOG NAČELNIKA
Sabahudin Omerbašić, profesor

Objavljeno u Tešanj

Većina današnjih ‘gastarbajtera’ iz BiH u Evropi se lakše ili teže snađe i prilagodi životu u novoj zemlji i novom okruženju. Ali ekonomska migracija, kako pokazuje naša reportaža, nije uvijek rješenje – i ne za sve…

Ne prestaju valovi ekonomske migracije iz BiH. Samo u posljednje četiri godine je prema podacima Unije za održivi povratak i integracije iz BiH “trbuhom za kruhom” otišlo 151.100 bosanskohercegovačkih državljana. Dakle, jedan cijeli Mostar i Široki Brijeg – zajedno.

No, ne uspiju svi, a njihov povratak u domovinu, “okrunjen” neuspjehom, u većini slučajeva se smatra svojevrsnim porazom. I hiljade Hercegovaca u posljednje tri godine se “upisalo” u ekonomsku migraciju, no za Matea Z. i Ivana B. to je bilo, kako kažu, životno razočarenje.

”Nemoguće mi je bilo živjeti od konobarske dnevnice od 25 KM, ali nakon što sam se vratio iz Karlsruhea prije nekoliko mjeseci i jedva skuckao za povratnu kartu za autobus, sada mi to nije najveća tragedija. Najgore su mi bile šale na moj račun tipa ‘kako se snašao ovaj ili onaj, a ja, eto nisam’”, priča mladi Mateo za DW. Ne želi fotografiranje, a ne želi ni objavu prezimena jer je još uvijek “sve friško”.

Da, put u Njemačku još mu je u svježem, neugodnom sjećanju. Nije postao još jedan ekonomski migrant u moru njih iz BiH.

“Mjesec dana sam tražio dobar posao. Bilo je svega. Prao sam suđe po restoranima do zore, jedva plaćao stančić koji sam dijelio s još dvojicom. Bio sam stalno premoren. Nisam imao šanse za ozbiljnije zaposlenje bez znanja njemačkog jezika, a ono što zaradim davao sam za stanarinu i hranu. Bio je to pasji život. Gore mi je bilo nego kod kuće”, priča o svom iskustvu ovaj Mostarac.

Izbor između dva zla

Kako kaže, gore od takvog života bilo mu je suočavanje s odlukom da se mora vratiti kući ili bi mogao lako završiti na ulici i bez ikakvog novca. Ali, morao je prelomiti.Porodica ga je pozivala da se vrati, govorili su mu da će biti posla i kod kuće, ali on je strepio od “sramote neuspjeha”. “A najgore mi je bilo”, kaže, “priznati da nisam uspio. Bilo me sramota vratiti se, a trebalo je i pretrpjeti zadirkivanja od prijatelja”.Sada radi svoj stari posao, ali i – ide na kurs njemačkog jezika. “Ići ću sigurno odavde opet u Njemačku. Sada znam više i ići ću na sigurno. Jest da je kod kuće, ali ne mirim se s preživljavanjem”, zaključuje on.

Noćni čuvar za 1.600 eura

Za razliku od njega, njegov zemljak Ivan B. pomirio se s povratkom iz Münchena prije samo nekoliko dana. On je oženjen i otac dvoje male djece. Njegova primanja nisu bila dostatna za život kakav je želio osigurati svojoj porodici i to uprkos dobrom radnom mjestu u jednom od javnih poduzeća.Ivan je napustio posao, spakovao kofere i zaputio se u München. Porodični plan je bio dolazak supruge s djecom kada se snađe i početak novog, boljeg života u zemlji u kojoj je penziju nekada mukotrpno radeći zaradio i njegov otac.

Ali, ispostavilo se da su ovi planovi bili samo pusti snovi. “Ovdje sam imao plaću od 1.200 KM, a u Njemačkoj kao noćni čuvar zarađivao sam oko 1.600 eura. To je bilo ispod svakog očekivanja i dolazak supruge i djece nije se uopće mogao uzeti u obzir. Preskupo smo svi plaćali našu odvojenost za tako mali novac. I odlučio sam se vratiti”, govori o svojoj kratkotrajnoj gastarbajterskoj avanturi.

On ne pomišlja na povratak u Njemačku, ali niti bilo gdje. Kaže da se više nikada ne želi razdvojiti od obitelji kako je nekada bio razdvojen i njegov otac. Samo zbog razumijevanja poslodavca može se vratiti na posao i nastaviti prijašnji život.”Ne mogu ovo doživjeti kao trijumf. Razočaran sam, možda i zbog toga što imam solidan posao i nije mi došlo ‘do grla’. A, tu su još i djeca – nisam bio spreman za odvojenost kao što su to bili naši roditelji nekada”, zaključuje on svoju priču koja na kraju na neki način ipak ima svoj “happy end”.

(dw.de)

Objavljeno u Vijesti

Studenti iz Zenice napravili su prototip imobilizacijskog sredstva koje bi u budućnosti trebalo u potpunosti zamijeniti gipsane udlage, koje se danas u medicini koristi prilikom tjelesnih fraktura. Adi Hadžić, koordinator projekta, za Akta.ba je kazao da je u pitanju naučno istraživački rada studenata Medicinskog, Mašinskog i Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Zenici. Ideja ovog naučnog rada promovira razvoj novog imobilizacijskog sredstva pod nazivom Exo Medic koje bi zamijenilo tradicionalni medicinski gips a koji je u potpunosti napravljen od recikliranih materijala.

“Istraživanjem se došlo do ovog jedinstvenog rješenja koje bi pacijentima u budućnosti olakšalo način života, u odnosu na dosadašnji kada se koristi gips za određene lomove i povrede. Ovo imobilizacijsko sredstvo se dobija uz pomoć 3D printera, printanjem skeniranog dijela tijela na kojem je napravljena fraktura. Ono što je posebno jeste da je napravljeno od već recikliranih PET materijala, koji se opet i nakon korištenja vraćaju u sistem reciklaže, čime se odmah smanjuje zagađenost. Važno je spomenuti da su troškovi izrade novih imobilizacija na kraju minimalni”, govori Hadžić.

Korištenjem ovog načina imobilizacije ne stvara se nikakav otpad.

Hadžić govori kako ovaj proizvod sa sobom nosi niz prednost, od jednostavne primjene i lakoće liječenja pa sve do velikih ušteda. One se stvaraju prilikom same proizvodnje koje su i do dva puta manje u odnosu na tradicionalne metode zbrinjavanja lomova, u kadrovskom smislu mnogo manje učestvuje ljudi pa se i tu ostvaruju uštede.

“Jedan ovakav proizvod je proizvod budućnosti i sigurno će naći svoju namjenu u medicini a sve zbog niza prednosti koje sa sobom nosi. Jedna od njih je da je sredstvo mnogo lakše od gipsa i time ne stvara dodatno opterećenje na tijelo, lakše se može održavati higijena zbog svoje strukture. Struktura mu je skeletna pa omogućava nanošenje medikamenata ali i apliciranja elektronskih pomagala koja će vršiti kontrakciju mišića tako da se može spriječiti atrofija i bolesno mjesto će brže zacijeliti”, kaže Hadžić.

Njegova cijena na tržištu sigurno će biti mnogo manja od trenutne cijene korištenja gipsa, pojašnjava Hadžić, a cijena će sigurno zavisit od dijela tijela na koji se ovo sredstvo aplicira ali i od stepena ozljede u kojem se taj dio nalazi.

Cilj ovih mladih ljudi je razviti novo imobilizacijsko sredstvo koje će omogućiti pacijentima kvalitetniji život u toku oporavka, smanjiti troškove zdravstvenog sistema u odnosu na tradicionalna imobilizacijska sredstva i smanjiti količinu otpada koji se stvara nakon odbacivanja gipsanih ostataka. Razvijeno imobilizacijsko sredstvo će pacijentima omogućiti kvalitetniji život u toku tretmana i rehabilitacije uz smanjene troškove zdravstvenog sistema.

“Cilj nam je da cijeli zdravstveni sistem u našoj zemlji, pa i šire, prihvati jedan ovakav način medicinskog zbrinjavanja, koji osim što pravi velike uštede, omogućuje da imamo zdraviju sredinu”, govori Hadžić. Trenutno su u potrazi za investitorima koji bi omogućili da nabave neophodne mašine za izradu Exo Medica kako bi dobili prave medicinske studije kroz njegove primjene na pacijentima. Ova ideja razvijena je u okviru aktivnosti projekta “Jačanje uloge mjesnih zajednica u BiH“ koji predstavalja zajednički projekat Vlada Švicarske i Švedske koji implementira UNDP.

(I.M./akta.ba)

Objavljeno u Vijesti

Disciplinski komitet FIFA-e kaznila je Nogometni savez Bosne i Hercegovine zbog nesportskog ponašanja navijača naše reprezentacije na posljednje dvije utakmice protiv Belgije i Estonije. –

Krovna kuća bh. fudbala kažnjena je sa 7.500 švicarskih franaka zbog nesportskog ponašanja navijača na utakmici protiv Belgije na Grbavici, odiganoj 7. oktobra ove godine. Također, N/FS BiH kažnjen je i zbog ponašanja navijača u Talinu protiv Estonije, 10. oktobra, sa 40 hiljada švicarskih franaka.

Navedeno je da su moguće i oštrije kazne za krovnu kuću bh. fudbala ukoliko se ovakvi ili slični prekršaji ponove.

Objavljeno u Sport

Zvanični podaci kažu da je na području Federacije BiH postavljen 71 stacionirani radar koji svakodnevno bilježi prekoračenja brzine koja naprave nesavjesni vozači. Najviše stacioniranih radara ima na području Unsko-sanskog kantona, čak 22, dok ih je najmanje na području Posavskog kantona gdje je smješten samo jedan stacionirani radar u Orašju.

U ovaj broj nisu uračunati mobilni radari koji svakodnevno, uz najavu, bilježe prekršaje na različitim mjestima. Za Republiku Srpsku nema podataka o stacioniranim radarima, ali kako ističu iz MUP-a RS koriste veliki broj mobilnih radara.
Kako ističu iz MUP-ova oba entiteta, cilj radara je da vozači smanje brzinu i prilagode vožnju ograničenju brzine, što u većini i uspijeva. Također, ističu kako je evidentan i smanjen broj nesreća na dionicama gdje su stacionirani radari. Ipak, u dijelovima gdje se radari pojave nenajavljeno, bilježe se različiti prekršaji.
U Binježevu kod Sarajeva najviše prekršaja

U Kantonu Sarajevo postoji devet stacioniranih radara.

“Postavljanje radara na području KS znatno utječe na smanjenje činjenja prekršaja, kao i broja saobraćajnih nezgoda, što je evidentno i na osnovu statističkih pokazatelja. Daleko najveći broj prekršaja je zabilježen na magistralnog putu M-17 u mjestu Binježevo, općina Hadžići. Radari se postavljaju na lokacijama, na kojima je evidentiran veći broj prekršaja i saobraćajnih nezgoda”, kazali su nam iz Odjeljenja za odnose sa javnošću MUP-a KS.

Nabavka jednog radarskog uređaja, sa pratećom opremom, košta minimalno 40.000 KM, a MUP KS je u “Elaboratu o proširenju stacionarnih radarskih uređaja u KS” planirao nabavku još šest ovakvih uređaja i 17 kućišta koji bi bili postavljeni na utvrđenim lokalitetima s ciljem, kako preventivnog, tako i represivnog djelovanja na vozače koji upravljajući vozilima čine prekršaje prekoračenja dozvoljene brzine.

“S tim u vezi, od mjeseca oktobra 2016. godine do danas izvršena je nabavka tri nova stacionarna radara koja su postavljena u postojeća kućišta na području KS, te trenutno MUP KS raspolaže sa osam stacionarnih radara sa devet kućišta, te četiri mobilna radara”, kazali su nam iz MUP-a KS.

Kanton Sarajevo:
Ulica Zmaja od Bosne, “Kampus”
Ulica Zmaja od Bosne, kod ekonomske škole
Ulica Džemala Bijedića, ispod Stupske petlje
Bulevar Meše Selimovića, kod RTV doma
M-17 Binježevo
A-1 Visoko-Sarajevo, Malešići
Bulevar Meše Selimovića, Otoka
Ulica Kurta Schorka, Dobrinja
U USK “divljaju” vozači sa stranim tablicama

U Unsko-sanskom kantonu postoje 22 stacionirana radara, što i ne čudi jer su glavna ruta za strance i turiste iz regije. Upravo su stranci i najčešći prekršitelji. Prema službenim podacima koje je Klix.ba ranije dobio u MUP-u USK, radarski sistemi u 2016. godini registrovali su 145.183 prekršaja prekoračenja brzine. Od tog broja, čak 109.388 prekršaja (75 posto) počinili su vozači sa stranim tablicama.

Veliki broj prekršaja počinjen je na relaciji od Bihaća prema Jajcu.

USK
M-4.2 Velika Kladuša (ul. Ibrahima Mržljaka-kod škole, u naselju Polje)
M-4.2 Cazin (Huremagići-kod BP “Euro Jet”)
M-4.2 Cazin (Kličić-kod supermarketa “Alinea”)
M-4.2 Cazin (Ćuprija-kod BP “Ina”)
M-4.2 Cazin (Ostrožac, kod škole)
M-4.2 Bihać, ulica Dr.Irfana Ljubljankića
M-5 Bihać, ulica Jablanska
M-5 Bihać, naselje Jasika (kod restorana “Stari mlin”)
M-5 Ulica Hasan paše Predojevića, kod BP “Petrol Prođić
M-5 Ulica Bedem, kod autobuskog stajališta
M-5 Naselje Ripač, kod BP Energopetrol
M-5 Bosanski Petrovac, kod BP Energopetrol
M-5 Ključ, kod BP “Čavkunović”
M-5 U naselju Pudin Han
M-5 U naselju Velečevo
M-14 Bihać, ulica Jablanska, kod marketa “Neli”
M-14 Bihać, u naselju Kostela
M-14 Bosanska Krupa, u naselju Ljusina
M-14 Bosanska Krupa, u ulici Bihaćka
M-14 Bosanska Krupa, u ulici Radnička
M-15 Sanski Most, naselje Podbriježje, kod restorana “La Mirage”
M-15 Sanski Most, u naselju Tomina, kod TC “Jasi Komerc”…
Problem naplate kazni

U Tuzlanskom kantonu i dalje je stacioniran samo jedan radar (M-4 Raskrsnica Obala Zmaja od Bosne i Musala), kao i na području Posavskog kantona (M-1.8 Orašje – kod tržnog centra “Bingo”).

“Stacionarni radar koji je postavljen na magistralnoj cesti M 1.8 u Orašju bilježi najveći broj prekršaja prekoračenja dopuštene brzine kretanja u naseljenom mjestu. Broj prekršaja je doista najviše zabilježen na istoj cesti kojom se najčešće kreću strani državljani pa postoji veliki problem naplate kazni za počinjene prekršaje”, rekao nam je Josip Dominković, glasnogovornik MUP-a PK.

Šest radara u ZDK

Na području Zeničko-dobojskog kantona ima šest ovakvih radara. I u ovom kantonu su skoro duplo više prekoračenja brzine napravili strani vozači nego domaći. Stacionarni radari instalirani na magistralnim putevima na području ZDK su u 2016. godini evidentirali ukupno 17.414 prekršaja koje su počinili vozači vozila sa bh. registarskim tablama, dok su 32.227 prekršaja počinili vozači vozila stranih registarskih oznaka.

ZDK
M-17 Donja Vraca (općina Zenica)
M-17 Brankovići (općina Žepče)
M-17 Misurići (općina Maglaj)
M-17 Šije (općina Tešanj)
M-17 Pečuj (općina Zenica)
M-4 Žabljak (općina Usora)
Stranci i državljani susjednih zemalja najčešće koriste ceste u Zapadnohercegovačkom kantonu gdje ima 12 stacioniranih radara.

ZHK
M-6 Sovići, zaseok Lukavci (općina Grude)
M-6 Ulica dr.Franje Tuđmana, Grude
M-6 Prispa, Grude
M-6 Klobuk, skretanje za osnovnu školu
M-6 Vitina, pored osnovne škole
M-6 Donji Radišići (pored autopraonice “Medić”)
M-6 Studenci, pored osnovne škole
M-6.1 Dobrič, općina Široki Brijeg
M-6.1 Rastovača, općina Posušje
M-6.1 Kočerin, kod osnovne škole
M-6.1 Trn, kod mosta na rijeci Ugrovači
M-6.1 Knešpolje, kod svadbenog salona “Sunce”
U Hercegovačko-neretvanskom kantonu postoje samo dva stacionirana radara u Mostaru (Ulica Kralja Tomislava i NGM), kao i u BPK gdje su dva radara smještena u Goraždu (M-20 kod Donjeg mosta i ulica 31. Drinske brigade). Međutim, veliki je broj mobilnih radara koji su smješteni nakon skoro svakog tunela.

Na području Brčko distrikta postoje četiri u gradu Brčko.

Brčko-Lončari, ulica Dejtonska
Brčko-Bijeljina, ulica Bijeljinska
Brčko-Čelić, ulica Nikole Tesle
Brčko-Cerik, “Malezijski put”
Mobilni radari u RS-u

U Republici Srpskoj praksa je da se koriste mobilni radari. Kako su nam rekli iz Odjeljenja za odnose s javnošću, tokom proteklog mjeseca MUPRS je proveo 14-dnevnu akciju pojačane kontrole u saobraćaju i zbog neprilagođene brzine sankcionisano je 9.160 vozača od 14.930 koliko ih je kontrolisano. Najviše ih je vozilo 10 do 20 kilometara na sat preko dozvoljene brzine (76,35 posto), dok ih je 5,64 posto vozilo 30 kilometara na sat preko propisane brzine. Ukupno je izdat 12.121 prekršajni nalog.

Objavljeno u Vijesti

Demokratski gradonačelnik New Yorka Bill de Blasio ponovno je, s velikim brojem glasova, izabran za drugi četverogodišnji mandat, a demokratski kandidat za guvernersku dužnost u Virginiji Ralph Northam pobijedio je u utorak republikanskog suparnika Eda Gillespieja, koji je imao podršku Donalda Trumpa i čija je kampanja bila obilježena populizmom i nacionalizmom, pišu američki mediji.

De Blasio, koji se predstavlja kao zaštitnik Njujorčana od politike Donalda Trumpa, nadmoćno je pobijedio sa 64,7 posto glasova, a njegova republikanska suparnica Nicole Malliotakis osvojila je 29,5 posto nakon prebrojavanja 83 posto listića u najvećem američkom gradu.

Napad na Trumpa
Oštro je napadao Trumpa zbog mjera prema imigrantima, muslimanima i ilegalnim useljenicima, prenosi Hina.

Malliotakis je kritizirala De Blasia zbog toga što nije htio sarađivati sa saveznim službama u potrazi za osobama bez ličnih dokumenata.

U drugoj saveznoj državi, New Jerseyju, demokratski kandidat Phil Murphy lako je pobijedio te će zamijeniti republikanskog guvernera na odlasku Chrisa Christieja, koji je dugo bio Trumpov blizak saveznik.

Po rezultatima nakon obrade 60 posto glasačkih listića, Northam je osvojio gotovo 52 posto glasova, a republikanac 47 posto.

Skretanje udesno
Gillespie se na terenu nije javno pokazivao sa stanarom Bijele kuće, ali je taj čelnik Republikanske stranke, kojom je predsjedao, skrenuo udesno postavivši u središte svojih govora temu ilegalnog useljavanja, kriminala i konfederacijskih spomenika.

Predsjednik ga je podržavao porukama, ali nije išao na teren.

No, zato su demokrati od izbora napravili pitanje časti, tačno godinu nakon poraza Hillary Clinton. Bivši predsjednik Barack Obama lično se uključio u kampanju.

"Strah, podjele i mržnja neće proći", komentirao je demokratski guverner na odlasku Terry McAuliffe u utorak uoči objave rezultata.

Guverner vrši izvršnu vlast u američkim saveznim državama i ima ovlasti na ekonomskom, poreznom i prosvjetnom polju te u policiji. Odobrava zakone koje glasanjem donosi lokalni parlament.

(Al Jazeera)

Objavljeno u Svijet

Učinkovitost vakcine protiv gripe prošle je godine bila ograničena te je zaštitila samo 20 do 30 posto vakcinisanih pacijenata, ustanovili su naučnici koji rade na razvoju novih tehnika njene proizvodnje u kojoj ne koriste kokošja jaja.

Ograničena učinkovitost objašnjava se mutacijom soja H3N2, dominantnog u sezoni gripe 2016. godine, objasnili su virolozi čije je istraživanje objavljeno u stručnom časopisu američke akademije nauka Proceedings of the National Academy of Sciences, javlja Hina.

Vakcina za sezonu 2017./2018. slično je prošlogodišnjem, što je pretpostavka za "tešku sezonu, ukoliko bude ponovno dominantan virus tipa H3N2", objasnio je Scott Hensley, profesor Medicinskog fakulteta Perelman Univerziteta u Pennsylvaniji i glavni autor istraživanja, koji uprkos svemu preporučuje vakcinaciju.

Vakcina iz 2016. je bila poboljšana, na način da joj je dodana nova verzija tog mutirajućeg proteina, ali bez većeg uspjeha, objasnio je.

Ograničena učinkovitost
Sezonska vakcina protiv gripe proizvodi se od visoko pročišćenih virusa koji se uzgajaju u jajima, a kasnije se deaktiviraju. U pravilu sadrži tri virusna soja, najčešće dva tipa A i jedan tip B, a to su tipovi virusa koji najčešće kruže u predsezoni epidemije gripe.

Učinkovitost vakcine protiv gripe prošle godine bila je ograničena te je zaštitila samo 20 do 30 posto vakcinisanih pacijenata, ustanovili su naučnici koji rade na razvoju novih tehnika njegove proizvodnje u kojoj ne koriste kokošja jaja.

Manji dio vakcine proizvodi se iz ćelijskih kultura koje su brže i fleksibilnije.

Sastav vakcine određuje Svjetska zdravstvena organizacija na temelju praćenja kretanja i promjena virusa.

Vakcina protiv gripe prvi je put proizvedena 1931. na oplođenim kokošjim jajima, a prvi put primijenjena na američkim vojnicima 1940. tokom priprema za Drugi svjetski rat. Vrlo je brzo postalo jasno da njegova primjena utiče na smanjenje smrtnosti i na smanjenje broja oboljelih od gripe.

Hensley i njegov tim naučnika ustanovili su da se mutirajući protein virusa H3N2 teško razvija u oplođenim kokošijim jajima.

Došli su i do zaključka da antitijela koja su se razvila kod kuna - životinjske vrste na kojoj se obavljaju eksperimenti za vakcinu protiv gripe - i kod ljudi, izložena virusu proizvedenom u oplođenim jajima, teško neutralizuju virus H3N2.

Antigeni virusa iz drugih sistema
Ali antitijela novog mutirajućeg proteina proizvedena u ćelijskoj kulturi bila su puno učinkovitija, izjavio je Hensley, pojasnivši da je antigen molekula koja potiče stvaranje antitijela, odnosno imunu reakciju.

"Naša iskustva upućuju na to da su antigeni virusa gripe koji se uzgoje u drugim sistemima, a ne radi se o kokošjim jajima, vjerovatno pogodniji za poticanje imune reakcije u organizmu, jer proizvode antitijela koja neutralizuju dominantan virus gripe A, podtip koji je u cirkulaciji", objasnio je Hensley.

"Trebali bismo uložiti u nove tehnologije koje će nam omogućiti povećanje proizvodnje vakcine protiv gripe koje ne zavisi od kokošijih jaja. No iščekujući taj dan, savjetujem svima vakcinaciju protiv gripe svake godine, jer je i ograničena zaštita od podtipa H3N2 bolja nego nikakva", istaknuo je naučnik.

(Al Jazeera)

Objavljeno u Svijet
srijeda, 08 Novembar 2017 00:00

08.11.2017. Vremenska prognoza

Danas će u našoj zemlji preovladavati umjereno do pretežno oblačno vrijeme sa kišom ili lokalnim pljuskovima u većini područja. U Hercegovini je moguća i grmljavina. Vjetar slab na sjeveru Bosne sjeverni i sjeverozapadni, a u ostatku zemlje jugoistočni. Dnevne temperatura od 10 do 16°C. 

U četvrtak 09.11.2017., umjereno do pretežno oblačno vrijeme. Kiša ili lokalni pljuskovi se očekuju na sjeveru i zapadu Hercegovine. U Bosni padavine prije podne, lokalno, na zapadu i sjeverozapadu Bosne, a poslije podne ili u večernjim satima i u centralnim, sjevernim i istočnim područjima. Vjetar slab na sjeveru Bosne sjeverni i sjeveroistočni, a u ostatku zemlje južni i jugoistočni. Jutarnje temperature od 2 do 7, na jugu od 6 do 10, a dnevne od 10 do 15, na jugu do 17 °C.

U petak 10.11.2017., umjereno do pretežno oblačno vrijeme. U večernjim satima kiša je moguća u Hercegovini i na jugozapadu Bosne. Jutarnje temperature od 2 do 8, na jugu od 7 do 11, a dnevne od 9 do 14, na jugu od 13 do 17 °C.

U subotu 11.11.2017., pretežno oblačno vrijeme. Kiša se očekuje u Hercegovini, centralnim, istočnim i jugozapadnim područjima Bosne. Jutarnje temperature od 1 do 7, na jugu od 7 do 11, a dnevne od 9 do 16 °C.

U nedjelju 12.11.2017., pretežno oblačno vrijeme sa kišom, uglavnom, poslije podne i u večernjim satima. Na istoku i sjeveroistoku Bosne bez padavina. Jutarnje temperature od 4 do 10, na jugu do 12, a dnevne od 9 do 16, na jugu do 18 °C.

Objavljeno u Servisne Informacije

 

 

Aplikacije (uskoro)

Kontakti

Redakcija
t: +387 32 664 221
e: antena@jelah.ba
Studio
t: +387 32 667 591
t: +387 32 667 592
e: antena.radio.jelah@gmail.com

Pronađite nas na:

 

Pošalji vijest

Pošalji vijest, fotografiju ili video na Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je vidjeli.