Članak je filtriran: četvrtak, 02 Novembar 2017

Tamo gdje se kreira nova vrijednost, tu građani trebaju osjetiti rezultate svoga rada u onoj mjeri u kojoj im to pripada, kaže načelnik općine Tešanj.

Prema najnovijim podacima Federalnog zavoda za statistiku objavljenim 1. novembra u redovnom mjesečnom biltenu, općina Tešanj dostigla je zaključno sa osmim mjesecom tekuće godine broj od 12.003 zaposlenih. Ovo je prvi put u historiji ove općine, jer su 1991. godine imali manje od 7.000 zaposlenih.

- Prije tačno pet godina, 2012, broj zaposlenih na teritoriji općine Tešanj bio je 9.001. Sada je ovaj broj veći za 3.002 zaposlena, tj. veći je za 33 posto. Ovo je rezultat kontinuiteta politike razvoja koju u Tešnju provodimo u posljednjih 20 i više godina, zajedno sa investitorima, domaćim i stranim, nosiocima privatne inicijative, kao i svim građanima naše općine u kreiranju povoljnog poslovnog ambijenta. Ipak, smatram da ne možemo biti u potpunosti zadovoljni rezultatima iz dva razloga. Lokalne sredine koje u BiH više rade i zapošljavaju, i iz kojih se uplaćuje više u budžete na višim razinama vlasti, dobijaju manje natrag u lokalni budžet. Tako je i sa općinom Tešanj, budžet Općine nije rastao brzinom otvaranja novih radnih mjesta, rastom izvoza i investicija zbog pogrešne poreske politike. I drugo, volio bih da smo dostigli i veći prosjek plaća. Nažalost, administrativni centri i javni sektor u ovoj državi troše i imaju mnogo više od onih koji rade u proizvodnji. U tom smislu smatram da bi svi zajedno trebali osmisliti politike i strategije koje bi povećale našu ukupnu konkurentnost, ali i socijalnu osjetljivost u nastojanju da se podigne standard građana, kazao je Suad Huskić, načelnik općine Tešanj.

Lokalni razvoj je pokretač regionalnog razvoja, i napretka na višim nivoima države. U posljednje dvije decenije Tešanj je primjer uspješnog lokalnog razvoja, smatra on te dodaje:

- Došlo je vrijeme da se neke prepreke daljem razvoju lokalnih zajednica, a koje su ugrađene u poreski sistem promijene. Tamo gdje se kreira nova vrijednost, tu građani trebaju osjetiti rezultate svoga rada u onoj mjeri u kojoj im to pripada. Ovakav pristup bi pomogao cijeloj Bosni i Hercegovini, ubrzanim razvojem, većom odgovornošću svih, smanjenjem određenih neprirodnih privilegija, i na druge načine.

(ALEMA PENDEK/OSLOBOĐENJE)

Objavljeno u Tešanj

U Tešnju je jučer ozvaničen početak radova na izgradnji prve zgrade socijalnog stanovanja, a koja se gradi u sklopu projekta Zatvaranja kolektivnih centara - CEB II. Korisnici projekta će biti osobe koje danas žive u kolektivnim centrima, a koje su raseljene, povratnici ili druge socijalno ugrožene osobe.

Riječ je o izgradnji zgrade za smještaj 65 osoba u 21 stan na lokalitetu Medakovo, koja, prema planu treba biti okončana u roku od 360 kalendarskih dana.

Ukupna vrijednost Projekta je oko 1.050.000 KM, od čega je učešće Općine Tešanj oko 180.000 KM (vrijednosti zemljišta, projektovanja, komunalne infrastrukture i nadzora), dok vrijednost radova iznosi 883.807 KM.

U Tešnju je 1992. godine, dakle, prije 25 godina boravilo 30.000 izbjeglica pretežno iz Doboja, Teslića, Dervente i okolnih općina. Drago mi je da smo danas u situaciji da ćemo ovim projektom završiti rješavanje smještaja raseljenim osobama i na ovaj način im vratiti dostojanstvo.

Istovremeno, uklanjanjem izbjegličkog naselja koje je smješteno u Poslovnoj zoni Bukva, u Tešnju će doći do novih lokacija za investiranje, rekao je Općinski načelnik Suad Huskić.

Zvaničnom početku radova u Tešnju su prisustvovali koordinator projekta Zatvaranja kolektivnih centara – CEB II u ime Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH Edina Imamović, Federalni ministar za raseljene osobe i izbjeglice Edin Ramić, Ministar za rad, socijalnu politiku i izbjeglice ZDK Nurđehan Šahinović i Direktor Fonda za povratak BiH Nebojša Švraka.

U ovoj godini planiran je početak izgradnje ili rekonstrukcija ukupno 11 zgrada socijalnog stanovanja sa cca 450 stambenih jedinica.

Projekat CEB II provodi Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice putem nadležnih entitetskih ministarstava, organa lokalnih vlasti i resornih kantonalnih ministarstava/uprava u FBiH i UNHCR-a.

Projekt CEB II se provodi u 45 gradova i općina u BiH zahvaljujući kreditnim sredstvima Razvojne banke Vijeća Evrope namjenjenim za zatvaranje 121 kolektivnog centra u kojima danas živi više od 7.200 građana BiH. Planirana je izgradnja 2.611 stanova neprofitnog socijalnog stanovanja u 82 zgrade i objekta.

Objavljeno u Tešanj
petak, 03 Novembar 2017 00:00

Enis Bešlagić postao biznismen

Jedan od najomiljenijih Bosanaca u regionu Enis Bešlagić već se neko vrijeme odmara od glume, a svjetla reflektora zamijenio je zanimanjem poduzetnika, piše Dnevnik.hr.

– Kod mene je mala medijska pauza, nekad ne treba ni pristajati sve raditi. Sa strane imam nekih privatnih poslova jer se ne može baš od glume živjeti tako da čovjek nađe svoje izvore primanja. Imamo uvoz i izvoz i proizvodnju čokolada koje su jako popularne u Bosni i Hercegovini i u regiji, rekao je Enis.

Na pitanje kako je biti poduzetnik Bešlagić odgovara:

– Čovjek misli da nema prostora, ali uvijek ima dovoljno prostora da se može raditi. Kod nas ljudi ne vjeruju u rad, misle da je rad uvijek negdje vani i da će im tamo biti bolje.

Objavljeno u Vijesti

Bh. malinari ove godine su javno izražavali nezadovoljstvo zbog, po njima, niske otkupne cijene njihovog proizvoda.

“U toku ove godine suočili smo se sa problemom u malinarstvu. Takve probleme imali smo dijelom i u prošloj godini, kada je kod otkupljivača malina u hladnjačama ostalo oko 7.500 tona maline, jer je došlo do poremećaja na tržištu i ta malina je ostala iz 2016. godine. Ove godine poremećaji ponude i potražnje doveli su do toga da je cijena maline bila ispod one koju su očekivali naši malinari. Trend rasta intenzivne proizvodnje maline, koja je perspektivna priča za BiH, dovela je do toga da ste imali situaciju da su ljudi sadili šta su htjeli, radili kako su htjeli. Niko se nije konsultovao puno i tražio savjete po pitanju ove proizvodnje. Kada se desi problem, onda se on ispostavi nadležnim organima“, kazao je Dedić i dodao:

“Tokom jula ove godine formirao sam Radnu grupu od članova akademske zajednice, proizvođača, otkupljivača i ljudi iz ministarstva kako bi sagledali kompletno stanje i mogli sistemski pristupiti rješavanju ovih problema. Često ta kratkoročna rješenja nisu dobra za dugoročni opstanak ove proizvodnje za šta smo svi zainteresirani. Trenutno u Federaciji BiH od kantona do kantona imate različite poticajne mjere kada je u pitanju malina. Pored toga, sistem savjetodavstva ne funkcioniše, treći problem je da se naši poljoprivrednici teško odlučuju na udruživanje kako bi jedinstveno djelovali.“

Naglasio je da se za sljedeću godinu moraju harmonizirati poticajne mjere za oblast proizvodnje malina. Dodao je i da je veoma korisno što Udruženje malinara trenutno održava sastanke u svim kantonima, kako bi se susreli s problemima i pronašli rješenja da im se ponavljaju iste greške.

“Međutim, u poljoprivredi je tako. Prošle godine smo imali problem s kornišonima, a ove godine je svaka kila kornišona otkupljena i to po dobrim cijenama. Najbitnije je za sve nas da imamo sistemsko rješenje, jer kako god postajemo bitan faktor, jer smo u svijetu 11. ili 12. u proizvodnji maline, tako postajemo i nečija konkurencija. Tako da bilo šta da se pojavi, kao na primjer neka zaraza, odmah će doći neko da to ispita, kao što su radili za izvoz mlijeka. U oblasti malinarstva moramo donijeti podzakonske propise i akte koji će zaštiti bh. malinu na način da se zna koji sadni materijal, koja sredstva se mogu koristiti, kako i na koji način od sadnje do plasmana čitav lanac vrijednosti da bude pod kontrolom. To je uloga savjetodavaca koji nam trebaju pomoći da dođemo do sistemskog rješenja“, zaključio je ministar Dedić, koji je i potpredsjednik Stranke demokratske akcije.

Ministar je naglasio i da Vlada Federacije BiH ima usvojenu Strategiju povećanja konkuretnosti i privlačenja ulaganja u vrijednosne lance, kada je u pitanju mlijeko i mliječni proizvodi, te voće i povrće, jer u tom oblastima bh. poljoprivrednici mogu biti konkuretni. Kazao je i da je neophodno razdvojiti razvojnu od socijalne dimenzije bavljenja poljoprivredom.

“S jedne strane, imate 2.500 obrtnika, a s druge strane 11.500 fizičkih lica. Kada sam kao ministar uzeo podatke da vidimo ko su ta fizička lica koja koriste poticaj, došao sam do podataka da veliki broj državnih službenika, penzionera, socijalnih slučajeva, te ljudi koji koriste poticaje, a ne plaćaju nikakve obaveze državi. Onda sam se zapitao kako ta fizička lica mogu biti korisnici istih prava kao poljoprivrednik koji hoće da mu poljoprivreda bude zanimanje. Međutim, to bi bio veliki rez u sistemu kada bi rekli da niko ne može dobiti poticaj ko nije obrtnik. Ako tretiramo isto čovjeka koji već ima radno mjesto i nekoga kome je poljoprivreda zanimanje, ne možemo tako“, smatra Dedić.

Federalnog ministra poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva je prilikom posjete dočekao Zlatan Kapić, v.d. direktora regionalnog ureda AA za Balkan, koji ga je informisao o radu ove novinske agencije koja objavljuje vijesti na 13 jezika.


(Fokus)

Objavljeno u Ekonomija

Čelnica Mijanmara Aung San Suu Kyi je u četvrtak boravila u svojoj prvoj posjeti saveznoj državi Rakhine u Mijanmaru, odakle je prethodnih mjeseci na stotine hiljada muslimana napustilo svoje domove, javlja Anadolu Agency (AA).

Podsjetimo, Suu Kyi je bila izložena žestokim kritikama zbog toga što se nije usprotivila nasilju nad muslimanskom manjinom u zemlji koje od avgusta ove godine nad njima provode snage sigurnosti Mijanmara.

U četvrtak je prvo posjetila glavni grad Sittwe, odakle je otputovala u Maungdaw u sjevernom djelu savezne države.

Tin Maung Swe, glasnogovornik Vlade, istakao je da se Suu Kyi tokom posjete sastala s regionalnim ministrom U Nyijom Puom kako bi razgovarali o situaciji u Rakhine.

"Nakon sastanka je upriličila posjetu Maungdawu u pratnji vladinih zvaničnika i pripadnika oružanih snaga", kazao je Pu za Anadolu Agency.

Tokom jednodnevne posjete, čelnica Mijanmara se na tom području susrela i s mještanima sela Pantaw Pyin i Taung Pyo.

Prije ove posjete, Suu Kyi je i tokom predizborne kampanje 2015. godine posjetila Rakhine, gdje većinsku populaciju čine Rohingya muslimani.

Human Rights Watch (HRW) je u četvrtak saopćio da Suu Kyi treba formirati vlastiti tim ljudi umjesto da se oslanja na informacije koje dolaze iz institucija pod kontrolom vojske.

"Vojska u toj zemlji ima mnogo toga za sakriti i zato pokušavaju iskoristiti Suu Kyi kao štit protiv međunarodne zajednice", naglasio je Phil Robertson, zamjenik direktora HRW-a za Aziju.

S druge strane, UNHCR je u četvrtak uputio poziv Vladi Mijanmara da arakanskim muslimanima, koji su izbjegli u susjedni Bangladeš, omogući siguran i održiv povratak u domovinu.

U napadima koje mijanmarska vojska, pod izgovorom borbe protiv naoružanih militanta, vrši u Arakanu od 25. augusta stradalo je više hiljada ljudi. Zbog toga što mijanmarska administracija ne dozvoljava ulazak u pomenuto područje, nemoguće je utvrditi tačan broj žrtava.

U napadima koji su prerasli u etničko čišćenje zapaljeno je oko 300 sela, a u Bangladeš je iz Arakana izbjeglo više od 600.000 muslimana. Na hiljade njih i dalje traži načine kako da izbjegne u Bangladeš.

Objavljeno u Svijet

Iračke snage ušle su u Kaim u iračkom Anbaru na sirijskoj granici, posljednje uporište terorističke organizacije ISIS na tom području, javlja Anadolu Agency (AA).

General-pukovnik Abdulemir Yarullah, koji vodi vojne akcije protiv ISIS-a u Iraku, potvrdio je da su vojska i snage koje se bore protiv terorizma počele da ulaze u Kaim sa svih strana.

Sigurnosni izvori navode da je od ISIS-a oslobođen i granični prelaz Kaim, između Iraka i Sirije. Iračke snage su u oktobru počele akciju oslobađanja Kaima u Anbaru na zapadu zemlje.

Kaim se od 2014. godine nalazi pod kontrolom ISIS-a.

Premijer Iraka Haidar al-Abadi u utorak je izjavio da će uskoro imati vijest da je Kaim oslobođen.

Snage odane sirijskom predsjedniku Basharu al-Assadu zauzele su centar Deir ez-Zora, koji leži na obalama rijeke Eufrat na sjeveroistoku Sirije.

Novinska agencija SANA navodi da su Assadove snage od terorističke organizacije ISIS u potpunosti preuzele centar Deir ez-Zora.

Istakli su da su režimske snage u septembru pokrenule akciju uz zračnu podršku Rusije i kopnenu Irana te da su u potpunosti preuzele kontrolu nad centrom ovog sirijskog grada. Međutim, dio Deir ez-Zora, na granici sa Irakom, i dalje, od 2014. godine kontroliše ISIS.

Prema posljednjim informacijama, teroristi PKK/PYD-a kontroliraju četvrtinu teritorije Sirije. Naftna polja u Deir ez-Zoru su u protekle tri godine predstavljala jedan od glavnih izvora novca terorističke organizacije ISIS-a.

 

 

Objavljeno u Svijet
petak, 03 Novembar 2017 00:00

03.11.2017. Vremenska prognoza

Danas će u našoj zemlji preovladavati pretežno oblačno vrijeme sa mjestimičnom i slabom kišom. Poslije podne razvedravanje u Krajini, a u večernjim satima i u ostalim područjima. Vjetar, slab, promjenljivog smjera. Dnevne temperature od 9 do 15, na jugu do 18 °C. 

U subotu 04.11.2017., sunčano vrijeme uz malu do umjerenu oblačnost. Po kotlinama centralne, istočne i sjeverozapadne Bosne sa maglom. Vjetar, slab, promjenljivog smjera. Jutarnje temperature od -2 do 4, na jugu od 5 do 9, a dnevne od 10 do 16, na jugu do 18 °C.

U nedjelju 05.11.2017., pretežno oblačno vrijeme. Polije podne smanjenje oblačnosti u Krajini. Jutarnje temperature od 0 do 6, na jugu od 5 do 9, a dnevne od 12 do 18 °C.

U ponedjeljak 06.11.2017., u većem dijelu zemlje pretežno oblačno vrijeme. U jutarnjim satima i dio prijepodneva na istoku i sjeveroistoku Bosne sunčanije. U prvom dijelu dana kiša se očekuje u Hercegovini, na zapadu Bosne i Krajini, a poslije podne ili u večernjim satima u većini područija. Intenzivnije padavine u Hercegovini i na jugozapadu Bosne. Jutarnje temperature od 3 do 9, na jugu od 7 do 10, a dnevne od 11 do 17 °C.

U utorak 06.11.2017., oblačno vrijeme sa kišom. Intenzivnije padavine u Hercegovini i na jugozapadu Bosne. Jutarnje temperature od 3 do 9, na jugu do 11, a dnevne od 8 do 15 °C.

Objavljeno u Servisne Informacije

 

 

Aplikacije (uskoro)

Kontakti

Redakcija
t: +387 32 664 221
e: antena@jelah.ba
Studio
t: +387 32 667 591
t: +387 32 667 592
e: antena.radio.jelah@gmail.com

Pronađite nas na:

 

Pošalji vijest

Pošalji vijest, fotografiju ili video na Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je vidjeli.